Konferencija za primijenjeni nutricionizam se u organizaciji Udruge Zdravi Obrok Hrvatska, održala 17.11.2016 u Hotelu Dubrovnik, Zagreb.

Novosti

Na Konferenciji su prezentirani novi vidovi pristupa marketingu hrani, zdravstvenom turizmu i zdravoj gastronomiji, proizvodnji hrane prilagođene potrebama pojedinaca ili grupa ljudi i IT tehnologijama u sektoru hrane kao bitnoj odrednici razvoja. Nutricionizam ili znanost o prehrani bavi se razmatranjem odnosa između čovjeka i hrane i sve što proizlazi iz tog odnosa, a upravo predavanja na ovoj konferenciji ukazala su na primjenu tih postulata u masovnoj prehrani. Svaka tema na konferenciji je  podržana je okruglim stolom s renomiranim moderatorima i članovima koji su dali svoj pogled a time i doprinos temi.

Ciljevi Konferencije su na jednom mjestu povezati vrhunske stručnjake, poduzetnike koji su stručnjaci u svojim područjima, industriju, studente i zainteresiranu javnost, s ciljem pokretanje prve konferencije na kojoj će se otvoriti teme s ciljem pokretanja pozitivnih društvenih promjena, te kako bi izmijenili svoja znanja kroz niz predavanja, okruglih stolova i ostalih interakcija.

Također, u vidu opisa trenutnog tržišnog stanja i primjerima uspješnih i realiziranih projekata, cilj svakog okruglog stola bio je donijeti afirmativne zaključke za danje napredovanje u sektoru hrane, nutricionizam i društva općenito. Sukladno tome, niže se nalaze doneseni su zaključci kao prijedlog poboljšanja designiranog područja, ali i afirmativni pristup promjenama.

 

 

Zepter sponzor

 

Nutribullet sponzor
Podravka sponzor

Zaključak TEME 1: Pozicioniranje hrane kroz marketing: zablude i prednosti

  1. Izrada etičkog kodeksa za prezentiranje i reklamiranje hrane, u suradnji s Udrugom potrošača, Udrugom Zdravi Obrok Hrvatska i institucijama za prehranu. Cilj je prezentacija hrane ne samo na temelju marketinga, nego i hranjive vrijednosti hrane, sa složenim okvirima pri informiranju potrošača.
  2. Izrada plana edukacije o pravilnoj prehrani na javnoj televiziji i putem drugih javnih medija kao bitan korak u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti.
  3. Korištenje ‘Content marketinga’ i ‘Nutricionističkog marketinga’ kao smjerokaz za prehrambenu industriju i manje proizvođače kod oglašavanja.
Posjećenost je bila u velikim brojkama

 ZAKLJUČAK TEME 2: Zdravstveni turizam i prehrana

  1. Fokus u turizmu i na prehrani: Zdravstveni turizam je strateška odrednica Ministarstva turizma i grana koja raste, gdje su ključni novi proizvodi / usluge za produžetak sezone, diversifikaciju i brendiranje destinacije, gdje trebamo pogledati inovacije vezane za hranu i prehranu.
  2. Uvrstiti Healthy Meal Standard kao rješenje za smanjivanje rizika, produljenje sezone i povećanje kvalitete za javne objekte, koji u ponudi imaju prehranu za posebne potrebe. Uključivanje HMS u aspekt zdravstvenog turizma. Uspješan primjer certifikacije; Hotel Valamar Diamant.
  3. Upit nadležnim ministarstvima za potporu: Postoje li sredstva za financiranje takvih projekata? Zdravstveni turizam i prehrana, kroz okvir novih nacionalnih projekata, za razvoj i provođenje svojih projekata trebaju aktivnu podršku čelnih institucija; Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja i Ministarstva poljoprivrede, u provođenju pozitivnih promjena, povećanja konkurentnosti i produljivanja sezone, koje su u skladu sa strateškim ciljevima opisanih ministarstva.
Drugi panel – Zdravstveni turizam

Prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti, zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodećih proizvodnih grupa Hrvatske. Radi se o proizvodu koji danas na globalnoj razini iskazuje iznadprosječne godišnje stope rasta, a trendovi starenja populacije i orijentacije na zdravi život ukazuju da zdravstveni turizam ima potencijal postati jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti. Jedna od odrednica zdravstvenog turizma je i zdrava gastronomija, odnosno nutricionizam.

 

ZAKLJUČAK TEME 3: Primjena nutricionističkih postulata u industriji hrane i uslužnom sektoru hrane  

  1. Nuđenje gotovih jela u proizvodnji hrane od strane prehrambene industrije, za posebne prehrambene potrebe, ali i za ljude koji se žele drugačije hraniti („clean label“ , vegani, vegetarijanci, izbalansirana prehrana za zdrave ljude i sl. slijeđenjem prehrambenih smjernica. Postavlja se strateška odrednica unapređenja prehrambene proizvodnje gotovih jela, okretanje prema ciljanoj skupini potrošača.
  2. Potvrda jamstvenim žigom Healthy Meal Standard je garancija potrošaču od strane prehrambene industrije da je sadržaj gotovog jela u skladu sa specifikacijom jela za posebne prehrambene potrebe ali i za ljude koji se žele drugačije hraniti.
  3. Prijedlog: gotova jela za masovnu konzumaciju se mogu proizvoditi i u zatvorenim vakuum sustavima i distribuirati na udaljena mjesta jer im je rok trajanja između 45 i 60 dana na +4 st.C., čime će se optimizirati distribucije i rok trajanja.
Treći panel – Primjena nutricionističkih postulata u industriji hrane

Ovakvim pristupom obogatila bi se ponuda gotovih jela za pojedinačnu i masovnu prehranu a posebno s izvoznog stanovišta jer takva jela se ne proizvode unutra EU. Konvencionalna  gotova jela kao način uravnotežene prehrane nisu idealno rješenje nego nužno zlo zadovoljavanja osjećaja gladi potrošača. I pored toga njihova proizvodnja raste iz godine u godinu posebno zbog pristupačnosti, brzog načina pripreme i polaganog vraćanja povjerenja u industriju gotovih jela. To se odnosi i na jela koja se spravljaju u malim restoranima,  restoranima hotela i velikih turističkih hotelskih  kompleksa. Treba samo istaknuti  poznatu činjenicu da pretilost uzima danak u zdravlju i da je obaveza industrije kao i restorana  ponuditi gotova jela  koji će zadovoljiti prehrambene ali zdravstvene potrebe pojedinaca.

 

ZAKLJUČAK TEME 4: IT inovacije u sektoru hrane

  1. Predložiti korištenje IT alata za kreiranje novih prehrambenih proizvoda i usluga.
  2. IT alati i inovacije se trebaju upotrijebiti za edukaciju, kreiranje novih proizvoda, u zdravstvenom turizmu ali i za edukaciju potrošača i povećanje prodaje.
  3. Ulaganja potražiti u EU fondovima i kroz vlastita pametna ulaganja: Isplativost i povrat investicije je mjerljiv, i ako je fokusiran može dati odlične rezultate za male i velike prehrambene proizvođače. Sukladno tome, potrebno je okrenuti se i EU fondovima za veća ulaganja.
Četvrti panel – IT inovacije u svijetu hrane

Galerija slika (Flickr)

Konferencija Primjenjeni nutricionizam u industriji i turizmu

Za dobru izvedbu gotovih obroka, prezentiran je program za izradu jelovnika kao osnovni alat s kojim se mogu definirati sastojci, količine sastojaka i njihove prehrambene karakteristike za izradu obroka s posebnom namjenom. Zbog toga je ovaj novi pristup, s uključivanjem IT alata u proizvodnji hrane za širi broj potrošača inovacija u proizvodnji gotovih jela posebno interesantan. Posebno je obrađena primjena IT inovacija u turizmu (hoteljerstvo) kao komparativna prednost  u usporedbi s drugim turističkim zemljama a u svrhu zadovoljenja potreba i želja turista. Osim navedene IT aplikacije; Healthy Meal Planner, prikazani su i inovativni proizvodi za pripremu hrane kroz 3D printanje i Robota koji kuha: Gamma Chef.

 

„Ukoliko želimo raditi kvalitetno umrežavanje i pozitivne društvene promjene, potrebno ih je raditi sustavno i afirmativno. Konferencija je osmišljena kako bi povezala različite grane industrije od kojih se većina čini nespojiva sa nutricionizmom; marketing, turizam, industrija i IT. Kad pomičete granice pozitivnom energijom, uspjeh je neosporan; zajedničkim snagama napravili smo prvu Konferenciju za primijenjeni nutricionizam, gdje se okupila kritična masa stručnjaka povezanih sa prehranom i stručnjaka iz svake od četiri navedene teme. Zadovoljna sam velikim odazivom i aktivnom suradnjom gostiju. Nadamo se da će zaključci, koje smo donijeli, nakon našij apela, imati jednako tako dobar odaziv i u praksi.“, rekla je predsjednica udruge Zdravi Obrok Hrvatska, Diana Gluhak.

Previous
Konferencija modernog i dobrog okusa: Slatka dijetetika
Next
GAST SPLIT 2017.